Nastupila je zadnja trećina Ramazana u kojoj se nalaze velika dobra, brojne nagrade, poznate blagodati i posebnosti.
Jedna od tih posebnosti jeste i ta da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, u zadnjoj trećini Ramazana više posvećivao činjenju ibadeta
nego u prethodnim danima i noćima.
U Muslimovom Sahihu bilježi se od Aiše,
radijallahu anha, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, više
ibadetio u zadnjoj trećini nego u preostalim danima i noćima, dok se u
dva Sahiha od Aiše, radijallahu anha, bilježi da je rekla: “Kada
bi nastupila zadnja trećina Ramazana, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, pritegnuo bi svoju odjeću i noći bi oživljavao ibadetom zbog
kojeg bi budio i svoju porodicu.”
U Musnedu imama Ahmeda bilježi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: “Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, u prethodnih dvadeset noći klanjao bi i
spavao, a kada bi nastupila zadnja trećina, pritegnuo bi svoju odjeću i
noći provodio u namazu.”
U ovim hadisima spominje se vrijednost
deset zadnjih noći Ramazana, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, u njima više ibadetio nego u prethodnim noćima i ovo se odnosi
na sve vrste ibadeta: namaz, učenje Kur’ana, zikr, udjeljivanje sadake i
sl. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u zadnjoj trećini
Ramazana udaljavao bi se od svojih supruga i posvećivao namazu i zikru,
provodio bi noći u namazu, učenju Kur’ana, zikru jezikom, srcem i
udovima, zbog vrijednosti ovih noći kao i zbog traganja za Noći Kadr u
kojoj će vjerniku, ukoliko je provede u vjerovanju i nadi u Allahovu
nagradu, biti oprošteni raniji grijesi. Značenje ovoga hadisa jeste da
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, provodio cijelu noć u
obožavanju svoga Gospodara zikrom, učenjem Kur’ana, namazom, sehurom i
drugim ibadetima.
Na ovakav način pravimo spoj između ovog
hadisa i hadisa Aiše, radijallahu anha, zabilježenog u Muslimovom Sahihu
u kojem se navodi da je rekla: “Ne znam da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ijednu noć proveo u namazu sve do zore.”
U ovim hadisima nalazi se jasna potvrda
provođenja cijele noći u ibadetu u zadnjih deset noći Ramazana. Ove noći
se oživljavaju raznim ibadetima, a ne samo namazom. A Allah najbolje
zna! Također, u ovim hadisima na vrijednost ovih noći ukazuje i
činjenica da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, budio svoju
porodicu radi namaza i zikra želeći da i oni iskoriste ove
blagoslovljene noći, jer doista su to jedinstvene prilike u životu,
veliko dobro za onoga koga Uzvišeni Allah podrži u njima. Stoga ne
priliči razumnom vjerniku da propusti ovu dragocjenu priliku, da je ne
iskoristi zajedno sa svojom porodicom, jer to je samo nekoliko noći u
kojima vjernik može zadobiti ogromno dobro svoga Gospodara, sreću
dunjaluka i ahireta. Danas većina muslimana provodi ove noći u
beskorisnim aktivnostima, u ništavim igrama, vrijeme noćnog namaza
provode u spavanju, što predstavlja veliku i nesagledivu propast i
gubitak, jer na taj način propuštaju postizanje ogromne nagrade za koju
sljedeće godine možda neće imati priliku. Tako se šejtan poigrava sa
njima, obmanjuje ih i odvraća od Allahova puta.
Svevišnji Allah kaže:
“Ti nećeš imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima koji te budu slijedili, od onih zalutalih. ” (El-Hidžr, 42)
Razborit vjernik ne može uzeti šejtana za
prijatelja pored Allaha, znajući da mu je šejtan jasni i otvoreni
neprijatelj. Uistinu takav postupak protivi se razumu i imanu, jer je
Svevišnji Allah rekao:
“Zar ćete njega i njegove
sljedbenike uzeti za prijatelje mimo Mene, a oni su vam jasni
neprijatelji?! Ružno li je ono što nepravednici odabiru!”
(El-Kehf, 50)
I rekao je Uzvišeni:
“Šejtan je, uistinu, vaš neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte! On poziva pristaše svoje da budu stanovnici u Vatri.” (Fatir, 6)
Od posebnosti ovih zadnjih deset dana
jeste i to da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, te dane
provodio u itikafu. Itikaf ima značenje boravka u mesdžidu radi
posvećivanja ibadetu, pokornosti Allahu. Itikaf je jedan od potvrđenih
sunneta u Islamu. Potvrđen je Allahovom Knjigom i sunnetom Njegovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Uzvišeni Allah je rekao:
“Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u itikafu u džamijama.” (El-Bekare, 187)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, boravio je u itikafu, njegovi ashabi boravili su zajedno sa
njim, ali i poslije njegovog preseljenja.
Od Ebu Seida El-Hudrija, radijallahu
anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
boravio u itikafu prvu trećinu Ramazana, zatim drugu trećinu, da bi
potom rekao: “Ja sam boravio u itikafu prvu trećinu tražeći ovu
noć, zatim sam boravio drugu trećinu, zatim mi je rečeno: ‘Ona se nalazi
u zadnjoj trećini’, pa ko od vas želi da boravi u itikafu, neka boravi
(u zadnjoj trećini).’” (Muslim)
U dva Sahiha od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: “Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, itikafio je u zadnjoj trećini Ramazana sve
dok nije preselio, a zatim su njegove žene, nakon njega, boravile u
itikafu.”
U Buharijinom Sahihu prenosi se da je
rekla: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi svakog Ramazana
proveo deset dana u itikafu, a zadnje godine proveo je dvadeset dana u
itikafu.”
Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, proveo je zadnjih deset dana ramazana u
itikafu, sljedeće godine nije uopće boravio u itikafu, da bi naredne
godine u itikafu proveo dvadeset dana.”
Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, kada bi htio da uđe u itikaf, klanjao bi
sabah-namaz, a zatim bi ušao u svoje mjesto u itikaf.”
Jedne godine Aiša, radijallahu
anha, tražila je dozvolu da i ona boravi u itikafu, pa joj je dozvolio i
napravljen joj je šator. Zatim je Hafsa tražila od Aiše, radijallahu
anhuma, da zatraži dozvolu i za nju, da boravi i ona u itikafu, i Aiša
je to učinila pa je i Hafsi napravljen šator. Kada je to vidjela
Zejneba, radijallahu anha, naredila je da se i njoj napravi šator, pa je
i napravljen. Kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
ugledao šatore, upitao je: “‘Šta je ovo?’ ‘To su šatori Aiše, Hafse i
Zejnebe.’ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Jesu li
time željele dobročinstvo? Sklonite ih da ih ne vidim.’ Šatori su
sklonjeni, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, napustio je
itikaf u Ramazanu, pa je itikafio prvih deset dana u ševala.”
(Buhari i Muslim)
Imam Ahmed, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Ne znam da postoji razilaženje među učenjacima da je itikaf sunnet.”
Cilj itikafa je odvajanje od ljudi i
posvećivanje pokornosti Allahu, u nekom od mesdžida tražeći Allahovu
dobrotu i nagradu od Njega, uz nastojanje da se pronađe Noć Kadra. Stoga
je neophodno da se onaj koji je u itikafu maksimalno posveti zikru,
učenju Kur’ana, namazu i drugim ibadetima, a da se kloni svega onoga što
ga se ne tiče, poput govora o dunjaluku.
Međutim, nema smetnje da malo razgovara
sa porodicom, što nalazimo u hadisu Saffije, radijallahu anha, majke
vjernika, koja kaže: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
boravio je u itikafu pa sam ga posjetila noću, popričala sa njim, zatim
ustala da idem kući pa me je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
ispratio do vrata.” (Muttefekun alejhi)
Onome ko boravi u itikafu. zabranjen je
spolni odnos i sve što dovodi do njega, kao što je strastveni poljubac i
dodir, zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u itikafu u džamijama.” (El-Bekare, 187)
Što se tiče izlaska iz mesdžida, ako bi
izašao jednim dijelom svoga tijela, u tome ne bi bilo smetnje, zbog
hadisa Aiše, radijallahu anha, koja kaže: “Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, proturao bi glavu iz mesdžida, a bio je u
ifikafu, pa bih mu je prala, a ja sam imala menstruaciju.” (Buhari)
U drugom rivajetu stoji da je u
menstrualnom periodu češljala kosu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, koji se nalazio u itikafu u svome mesdžidu. S obzirom da se
ona nalazila u svojoj sobi, on joj je proturao svoju glavu. što se tiče
izlaska iz mesdžida potpuno, cijelim svojim tijelom, u tom slučaju
postoje tri situacije:
Prva situacija: Izlazak
zbog stvari koje su neophodne, prirodne i vjerske, poput obavljanja male
i velike nužde, abdesta, obaveznog kupanja od dženabeta, jela i pića.
Ovo je dozvoljeno ukoliko to nije moguće obavljati u mesdžidu, tj. u
sklopu mesdžida. Ukoliko je nešto od spomenutog moguće obavljati u
mesdžidu, onda nije dozvoljen izlazak, kao naprimjer da u sklopu
mesdžida postoji mjesto za abdest, ili kupanje, ili da mu neko donese
hranu i piće u mesdžid, i tada radi ovih stvari nije dozvoljen izlazak
iz mesdžida.
Druga situacija: Izlazak
radi ibadeta, pokornosti koja mu nije obavezna, poput obilaska
bolesnika, praćenja dženaze i sl. Ovo nije dozvoljeno izuzev da u
početku itikafa uvjetuje, ako ima bližnjeg bolesnog i želi da ga
posjeti, ili se boji da će umrijeti, pa ukoliko uvjetuje na početku
izlazak, tada u tome nema smetnje.
Treća situacija: Izlazak
radi onoga što je u suštoj suprotnosti sa ciljem itikafa, poput izlaska
radi kupoprodaje, odnosa sa suprugom, zabavljanja s njom i sl. Ovo nije
dozvoljeno ni u slučaju da se uvjetuje na početku itikafa, jer se time
prekida itikaf i otvoreno suprotstavlja cilju itikafa.
Od posebnosti zadnjih deset noći Ramazana
jeste i ta što se među njima nalazi Noć Kadra koja je vrednija od
hiljadu mjeseci. Stoga, Allah vam se smilovao, budite svjesni
vrijednosti zadnjih deset noći Ramazana i ne zapostavljajte ih, jer je
vrijeme u njima dragocjeno, a prisutno dobro vidljivo.
Izvor: “Ramazanska sijela”
Autor: Sheikh Muhammad ibn Saleh Al-Useymeen
Priredio: Namik.E.Galijašević
Obrada: islam-iman.com
