Najveće džamije na svijetu: Od indonezijskih otoka do obale Atlantika

Od obala Pacifičkog okeana do krajnjeg zapada Afrike, pogledajte pet najvećih džamija na svijetu.
Listu smo priredili po kombiniranom kriteriju - površina koju džamija zauzima te broj vjernika kojeg džamija može primiti.

5. Džamija Hassana II.

Džamija Hassana II. je džamija u marokanskom gradu Casablanci i druga je po veličini džamija u svijetu poslije džamije Masjid al-Haram u Meki. Završena je 1993., a projektirao ju je francuski arhitekt Michel Pinseau. Džamija je nazvana po marokanskom kralju Hasanu II. Proporcije džamije su 200 x 100 metara, a sagrađena je neposredno pored mora. Minaret je visok 210 metara i najviši je u svijetu. U džamiji se nalazi škola za studiranje Kurana, hamam, velika knjižnica, muzej o povijesti Maroka i prostorija za konferencije.

Kapacitet: 105.000 vjernika

4. Istiqlal džamija

Poslije proglašenja nezavisnosti Indonezije, državne vlasti su izgradile u Jakarti “Džamiju oslobođenja” čija izgradnja je trajala oko 17 godina. Pod vodstvom prvog predsjednika Indonezije Ahmet Sokarnoja, izgradnja džamije trajala je od 1961. do 1978. godine. Jedan od arhitekata koji su radili na izgradnji džamije bio je i sam predsjednik Sokarno.
Ovo je jedina džamija u Indoneziji čiji se ukupni troškovi pokrivaju iz državnog budžeta.

Kapacitet: 200.000 vjernika

3. Imam Reza Shrine - Svetište Imama Reze

 

Najvažnije iransko svetište se nalazi na mjestu mučeništva osmog šiitskog imama u gradu Mashhadu. Svetište je ogroman kompleks (najveći na svijetu po dimenzijama) u sklopu kojeg se nalazi i sveučilište, knjižnica te razni sadržaji za vjernike.

Kapacitet: 800.000 vjernika

2. Al-Masjid al-Nabawi - Poslanikova džamija

Poslanikova džamija u Medini ili Al-Masjid al-Nabawī  - džamija koju je izgradio poslanik Muhammed a.s. Nalazi se u gradu Medini u Saudijskoj Arabiji. To je drugo najsvetije mjesto u islamu (prvo je Masdžid al-Haram u Meki). To je druga džamija izgrađena u povijesti i jedna od najvećih džamija na svijetu. U njoj je posljednje počivalište Muhammeda a.s. te ranih muslimanskih halifa Abu Bakra i Omara.

Kapacitet: 600.000 vjernika, 1.000.000 tokom hadža

1. Masjid al-Haram - Sveta džamija

Masjid al-Haram ili Sveta džamija najveća je džamija na svijetu i najveće muslimansko svetište. Nalazi se u Mekki u Saudijskoj Arabiji.

U dvorištu džamije nalazi se Kaaba. U smjeru Kaabe, klanjaju se muslimani cijelog svijeta. Područje džamije zauzima površinu od 356,800 m2, a može primiti oko 4 miliona ljudi i po tome je jedinstveno mjesto u svijetu.

Kapacitet: 900.000 vjernika, 4.000.000 tokom hadža

Psihofizičke blagodati namaza: Medicinske koristi sedžde

Medicinske koristi sedžde[1]
 

Sedžda je jedinstven položaj ili stav u redovnim molitvama (namazima), koje bi musliman trebalo da obavlja barem pet puta dnevno. Iako osnovna svrha obaveznih namaza nije da ljudima omogući tjelovježbu, ipak sve više se prepoznaje da namaz obiluje medicinskim pogodnostima za ljudsko tijelo. Ovdje vrijedi spomenuti da je Časni Poslanik Muhammed, s.a.v.s., navijestio u hadisu koji bilježi Ibn Madže kako je namaz lijek za mnoge bolesti. Činjenica je da je osoba, koja svoje namaze obavlja redovno, i to u džamiji, zaštićena od mnogih bolesti, od kojih su mnoge bile nepoznate Muhammedu, s.a.v.s. Položaj sedžde, u kojem čelo dotiče zemlju, isključivo je vezan za formu muslimanske molitve. To je vrhunac muslimanske molitve i, kao što se navodi u hadisu, musliman je Uzvišenom Allahu najbliži u tom položaju. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allahov rob najbliži je svome Gospodaru kada je na sedždi; zato, dok ste u tom položaju, učite što više dove." (Sahih el-Buhari)[2]

A'iša Siddika, r.a., pripovijeda da je Poslanik, s.a.v.s., znao produžiti sedždu u tolikoj mjeri da se moglo proučiti pedeset ajeta iz Kur'ana prije nego bi on, s.a.v.s., podigao glavu. (Sahih el-Buhari)[3] U još jednom hadisu Enes ibn Malik, r.a., kazuje da je Časni Poslanik, s.a.v.s., savjetovao muslimane da ruku' (naklon, pregib) i sedždu obavljaju ispravno[4]. U drugom hadisu savjetovao je da se sedžda i ruku' obavljaju staloženo i da se ustaje samo kada se tijelo potpuno umiri.[5] Takođe, upućujući dove za pobjedu, Poslanik, s.a.v.s., dugo je bio na ruku'u i sedždi u posebnim namazima za vrijeme pomračenja. Otuda prvi pozitivan učinak na osobu koja pada ničice, odnosno obavlja sedždu jeste to da je ta osoba tada najbliže Allahu i, stoga, u tom stanju ona je kadra upućivati dovu. To je ogromna psihološka prednost i pruža olakšanje osobi s obzirom na to da je život pun briga i u tom položaju zadobiva barem privremeno utočište od tegobnih situacija. Kada neko odlazi na sedždu, cijelo njegovo tijelo je aktivno, u pokretu. Ovaj položaj se može posmatrati kao mini ronjenje jer musallija (onaj koji obavlja namaz) naslanja čelo na tlo, dok su njegove ruke postavljene s obje strane. To aktivira većinu tjelesnih mišića, ako ne i sve, i dobro im dođe, jer im pruža jednu vrstu vježbe. Ruke su tada specifično ispružene i zbog toga bi podlaktice, kao i mišići ruku, trebalo da nose svu težinu u položaju sedžde. Ovo omogućuje priličnu vježbu mišićima gornjih udova. Poslanik, s.a.v.s., u hadisu[6] savjetuje da se podlaktice ne prislanjaju uz tlo, već da se drže podignute iznad tla, a to je bolje za mišiće podlaktica i ruku.

Sedžda je poseban položaj zato što je to jedini stav pri kojem se mozak nalazi ispod nivoa srca i zbog toga, po prvi put, krv struji prema mozgu punom snagom, dok u svim ostalim položajima (čak i kad leži) mozak je iznad srca, koje tada mora raditi protiv gravitacije da bi otpremilo krv u mozak. U položaju sedžde, zbog povećane opskrbe krvlju, mozak prima više hrane, a to ima dobar učinak na pamćenje, vid, sluh, koncentraciju, psihu i sve ostale kognitivne sposobnosti. Ljudi koji svoje namaze obavljaju redovno imaju jaču volju i u stanju su nositi se sa životnim poteškoćama na mnogo bolji način. Kod takvih su manje učestale glavobolje, psihološki problemi i druga oštećenja kognitivnih funkcija. Pri jedinstvenom položaju sedžde mišići vrata ostvaruju najbolju vježbu. Oni moraju preuzeti opterećenje kada se čelo stavi na tle, usljed čega vratni mišići jačaju. Svako je u stanju osjetiti napregnutost vratnih mišića dok je na sedždi, a pogotovo aktiviranje vratnih i mišića lica, kada se glava podiže (npr. nekoliko centimetara iznad tla). Primijetićete da se vrlo energično miču. Snažniji vratni mišići znače to da će vratni pršljenovi biti bolje zaštićeni. Snaga vratnih mišića je bitna jer glava leži na vratnom pršljenu, kojeg potpomaže vratna muskulatura. Zapravo, glava obavlja rotirajuće pokrete preko vratnog pršljena. Pri svakoj nesreći cervikalno ispitivanje vrata je posebno značajno za liječnike, zbog njegove iznimne važnosti. Rijetkost je da će osoba koja svoje namaze obavlja redovno dobiti uobičajenu vratnu mijalgiju[7] ili cervikalnu spondilozu[8], osobito zbog toga što vratni mišići postanu veoma jaki usljed 34 sedžde koje se svakodnevno izvrše tokom pet dnevnih namaza.

Također, vjeruje se da je položaj sedžde dobar tretman za retroverziju maternice[9], od koje boluju žene. Većina nas ne zna da je položaj sedžde odlična vježba za muškarce (za potenciju). To može biti vrijedna informacija za ovisnike o viagri. Prilikom ustajanja sa sedžde perinealni mišići[10] su jedni od onih mišića koji povlače trup nazad u sjedeći položaj praveći energične kontrakcije. Slično tome prilikom ustajanja sa sedžde perinealni mišići se ponovo energično mobiliziraju, a to uveliko osnažuje mišiće važne za potenciju. Sedžda, besprimjeran položaj, ima, također, pozitivne efekte na mišiće leđa, jer odlazeći na sedždu i vraćajući sa nje leđni mišići vrše energične kontrakcije i postaju jači. Vjerojatno je to razlog usljed kojeg će osoba koja redovno obavlja namaz rijetko imati bolove u leđima. Nakon obavljanja sedžde musallija ili ustaje ili sjedne i uči ettehijjatu. U tom položaju osoba smireno i opušteno sjedi, dok su joj ruke naslonjene na podavijena bedra. To uveliko sliči relaksirajućem položaju joge[11] i ima umirujuće dejstvo na bilo čije zdravlje i intelektualnu aktivnost.

Poslanik Muhammed, s.a.v.s., imao je običaj odužiti ruku' i sedždu, i savjetovao je da se tako čini. U svjetlu navedenih činjenica, prikladno je reći da je i sa medicinskog stajališta ovaj savjet zlatno pravilo za očuvanje zdravlja. Na kraju valja podsjetiti da namaz nije namijenjen radi fiskulture, premda, postoji dosta medicinskih koristi povezanih s namazom. Ipak, najveća blagodat je duševni mir, koji osoba zadobija izvršavanjem svoje obaveze prema Allahu, dž.š., tako što obavlja farz (tj., udovoljava Allahovoj, dž.š., naredbi u pogledu namaza).

Autor: Dr. Muhammad Karim Beebani

Sedžda[12]

Tokom sedžde, glava zauzima niži položaj u odnosu na srce i, stoga, krv teče lakše do mozga pošto srce ne mora raditi suprotno gravitaciji. To ubrzava opskrbu mozga hranjivim tvarima koji je odgovoran za izlučivanje neurotransmitera[13] kao što su GABA, serotonin, dopamin, enkefalin, endorfin, acetilkolin, glutamat, anandamid, itd. Ovi neurotransmiteri su odgovorni za blagostanje, mir, zadovoljstvo, spokojstvo i optimizam određene osobe i pridonose uravnoteženom duševnom stanju. Lagahno vježbanje poboljšava kondiciju i emocionalno blagostanje te povećava dugovječnost. Fizički pokreti tokom obligatnih dnevnih sedždi poboljšavaju fleksibilnost, koordinaciju te opušteno i blago reagiranje. Adrenalin i noradrenalin, koji su odgovorni za dinamiku slijeda, za vrijeme namaza javljaju se u kombinaciji sa spokojstvom i mirnoćom sedžde, zbog lučenja enkefalina, endorfina, GABA-e, glutamata, serotonina, dopamina i drugih neurotransmitera. To čini klanjače jedinstvenim u smislu da se u istom pojedincu objedinjuje dinamičnost sa mirnoćom, euforijom i dostojanstvom. Učinci adrenalina i noradrenalina su očiti, čak i nakon što namaz završi, o čemu svjedoči nastavak fizičke i mentalne aktivnosti. U stvari, čak i pomisao ili namjera (nijjet) obavljanja namaza dovoljna je da se aktivira simpatički nervni sistem[14] na lučenje adrenalina i noradrenalina. Osobe koje obavljaju namaz izjavljuju da se osjećaju puno bolje i zdravije. Kod starijih osoba, nivo fiziološke aktivnosti je u padu. Kosti postaju tanje i osteoporoznije. Koža, također, postaje tanja i naboranija. Procesi obnavljanja u tijelu postaju sporiji, a imunološke reakcije ograničene. Rezervne funkcije svih vitalnih organa slabe i stariji su podložniji padovima i bolesti. Međutim, klanjači, postajući mukellefuni[15], ponavljanjem pravilnih tjelesnih pokreta tokom obreda poboljšavaju tonus i snagu mišića, snagu tetiva, fleksibilnost zglobova i kardio-vaskularne resurse. To omogućuje tijelu da poboljša kvalitet života i da izađe u susret neočekivanim zahtjevima kao što je trčanje za autobusom. Blaga tjelovježba, također, poboljšava izdržljivost, samopoštovanje i samopouzdanje. Pokretljivo tijelo pomaže u sprječavanju osteoporoze kostiju kod starijih muškaraca i žena nakon menopauze. Aktiviranje pumpe lisnog mišića pokretima zgloba sprječava duboku vensku trombozu[16], čest uzrok plućne embolije i hroničnih čireva na nogama starijih osoba. Lučenje hormona rasta dodatno se povećava tjelovježbom tokom namaza. Pošto je ovaj hormon neophodan za formiranje kolagena[17], to može biti važan faktor za prolongiranje boranja kože kod onih muslimana koji obavljaju propisane namaze. Namaske radnje poboljšavaju raspoloženje, razmišljanje i ponašanje. Iako se memoriranje kratkoročnih događaja[18] pogoršava u starijoj dobi, namaz poboljšava pamćenje kod starijih osoba, čak i za kratkoročne događaje, zadržavanjem memorijskog sklopa i opsega u mozgu otvorenim, pomoću neurona koji komuniciraju jedan s drugim, posebno putem stalnog ponavljanja ajeta iz Kur'ana Časnog i drugih zapamćenih dova koje slave Allaha, dž.š. Ovaj postupak, također, pomaže da se um zakloni od drugih nadolazećih negativnih misli. Ponavljanje namaza, dove veličanja i slavljenja, zikr (riječi kojima se slavi i veliča Allah) i aktivnost mišića, u kombinaciji sa pasivnim ignoriranjem intruzivnih misli, otklanjaju stres putem blage i opuštajuće reakcije, što dovodi do smanjenja krvnog pritiska i unutarnje smirenosti. Ponavljanje ajeta iz Kur'ana ublažava i prekida period stresa, jer se u aktuelnom trenutku nalazimo ispunjeni Allahovom rječju i prestajemo brinuti o prošlosti ili budućnosti. To je poput usporavanja i uživanja u vožnji, kad postoji ubrzan saobraćaj i cik-cak vožnja u moždanim neuronima. Prema tome, namaz ubacuje um u ler. Islamska molitva je jedinstvena u tome da se, za vrijeme fizičkih pokreta klanjača, napetost mišića razvija i poboljšava, što biva popraćeno lučenjem adrenalina i noradrenalina, dok se u isto vrijeme duševna i misaona napetost smanjuje zbog duhovne komponente, pomognute izlučivanjem enkefalina, endorfina, dinorfina, serotonina, dopamina i mnogih drugih. Stoga, sve one osobe koje obavljaju propisane namaze osjećaju se živahnijim i aktivnijim, čak i nakon perioda umirovljenja.

Autor: Ebrahim Kazim[19]

Prijevod teksta: Muamer Neimarlija

[1] Prijevod članka objavljenog pod nazivom ''The Medical Benefits of Sujood''. Preuzeto sa: www.reciteislam.com  

[2] Ovaj hadis, zapravo, bilježi imam Muslim u svome 'Sahihu'. Vidjeti: Muslimova zbirka hadisa: izbor /Zekijjudin Abdu-l-Azim el-Munziri ed-Dimiški; (prevodilac Šefik Kurdić) . – Zenica: Kuća mudrosti, 2004, knjiga 1., str. 281. (op. prev.)

[3] Buharijeva zbirka hadisa = Sahihu-l-Buhari / Muhammed b. Ismail El-Buhari; (prijevod Hasan Škapur i grupa prevodilaca). – Sarajevo: Visoki saudijski komitet, 2008., tom 1., str. 767. (op. prev.)

[4] Buharijeva zbirka hadisa = Sahihu-l-Buhari / Muhammed b. Ismail El-Buhari; (prijevod Hasan Škapur i grupa prevodilaca). – Sarajevo: Visoki saudijski komitet, 2008., tom 1., str. 505. (op. prev.)

[5] Buharijeva zbirka hadisa = Sahihu-l-Buhari / Muhammed b. Ismail El-Buhari; (prijevod Hasan Škapur i grupa prevodilaca). – Sarajevo: Visoki saudijski komitet, 2008., tom 1., str. 535-536. (op. prev.)

[6] Buharijeva zbirka hadisa = Sahihu-l-Buhari / Muhammed b. Ismail El-Buhari; (prijevod Hasan Škapur i grupa prevodilaca). – Sarajevo: Visoki saudijski komitet, 2008., tom 1., str. 553-554. (op. prev.)

[7] ''Mijalgije su bolna stanja u mišiću ili mišićnim skupinama gdje se bol javlja spontano i pojačava se na pritisak i kod kontrakcije zahvaćenog mišića. Mišić je pojačanog tonusa, kretnje koje se izvode njegovom kontrakcijom su bolne i otežane, neki puta i ograničene.'' http://fizioterapija.hr/tag/mijalgija/ (op. prev.)

[8] ''Cervikalna spondiloza(CS) je degenerativna bolest vratne kralješnice kod koje nastaju promjene na kralješcima i diskovima (jastučićima) koji se nalaze između kralješaka. Promjene nastaju s godinama i pogoršavaju se starenjem. Javljaju se otprilike u četrdesetim godinama i nešto više kod muškaraca.'' http://www.mojdoktor.hr/default.aspx?page=76&article=549 (op. prev.)

[9] ''Pod retroverzijom materice podrazumevaju se stanja kod kojih je dno materice, umesto da se naslanja na zadnji zid mokraćne bešike, okrenuto unazad prema rektumu, odnosno Duglasovom prostoru. Kod retroverzije se radi o tzv. zavaljenoj materici, gde postoji prav ili tup ugao između tela i grlića. Usminski deo grlića materice je podignut naviše i obrnut prema simfizi.'' Izvor: http://www.stetoskop.info/Retrodevijacija-materice-1395-c25-sickness.htm  (op. prev.)

[10] Mišići dna karlice (op. prev.)

[11] ''Joga (Sanskrt: योग joga, IPA: [joːgə]) je sustav drevnih duhovnih i tjelesnih vježbi porijeklom iz Indije. (...) U sadašnje vrijeme, mnogi ljudi, naročito na zapadu vježbaju jogu iz različitih razloga; većina ljudi vježba radi fizičkog zdravlja, drugi radi razvijanja koncentracije, neki iz određenih filozofskih ubjeđenja, dok da bi postigli unutrašnji mir i ravnotežu.'' Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Joga (op. prev.)

[12] Poglavlje iz knjige: Ebrahim Kazim, ''Scientific Commentary of Suratul Faatehah'', third edition, 2011, Pharos Media Publication str. 194-196

[13] ''Neurotransmiteri su kemijske tvari u ulozi komunikacijskih sredstava među neuronima. (...) Obično ih se u sinaptičku pukotinu izluči previše, pa se procesom up-date ponovo vraćaju u presinaptički mjehurić ili ih posebni enzimi razgrađuju. Višak i manjak neurotransmitora uzrokuje psihičke i mentalne poremećaje. Neurotransmiteri se sintetiziraju u živčanim završecima (sinaptičkim), u sinaptičkoj pukotini djeluju kao prenosioci električnih signala između neurona.'' Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Neurotransmiter  (op. prev.)

[14] ''Simpatički nervni sistem (SNS) je jedan od tri dela autonomnog nervnog sistema, zajedno sa enteričnim i parasimpatičkim sistemima. Njegova generalna uloga je da mobilizuje telesne resurse pod stresom; da indukuje borba-ili-bežanje respons. On je, međutim, konstantno aktivan na bazalnom nivou s ciljem održanja homeostaze. Zajedno sa dve druge komponente autonomnog nervnog sistema, simpatički nervnoi sistem doprinosi kontroli većine telesnih unutrašnjih organa. Na stres - kao u slučaju borba-ili-bežanje responsa - se može gledati kao neutralisanje parasimpatičkog sistema, koji generalno radi na održavanju tela u mirovanju.''

Izvor: http://sr.wikipedia.org/wiki/Simpati%C4%8Dki_nervni_sistem  (op. prev.)

[15] ''Mukellefuni (pravni obveznici, adresati) su punoljetne i mentalno zdrave osobe za čiju aktivnost se vezuju šerijatski propisi i odredbe.''  Izvor: Štulanović, M. (2007) Uvod u šerijatsko pravo (fikh) i njegovu metodologiju (usuli fikh). Bihać: Islamski pedagoški fakultet. str. 99 (op. prev.)

[16] ''Duboka venska tromboza je stanje kada se stvori krvni ugrušak u dubokim venama ruku ili nogu. Kratica za ovu bolest je DVT (engl. Deep Venous Thrombosis) i najčešće se upotrebljava u člancima koji je opisuju. Duboka venska tromboza može biti bolest sa smrtnim posljedicama, ako se ugrušak iz ruke ili noge oslobodi sa stijenke vene te dođe do plućnih vena ili srca. Tada je riječ o bolesti koja se naziva plućna embolija. Kada se razvije ta komplikacija duboke venske tromboze, smrtnost iznosi oko 10%.''

Izvor: http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=tromboliza_i_duboka_venska_tromboza  (op. prev.)

[17] ''Osnovni sastojak vezivnog tkiva, a čine ga kosti, sveze, zglobne ovojnice, hrskavica, mišićne ovojnice i slično.''

Izvor: http://www.plivazdravlje.hr/medicinski-leksikon/5684/Kolagen?plivahealth[term]=5684 (op. prev.)

[18] U tekstu na engleskom jeziku stoji short-term events, odnosno kratkoročni događaji. Moguće da je autor mislio near-term, odnosno bliski događaji, jer je poznato da se kao prvi simptom demencije ili staračke senilnosti javlja ''postepeni gubitak pamćenja, pogotovo najnovijih događaja. Počet ćete primjećivati da se starija osoba više ne može sjetiti što se dogodilo prije nekoliko sati (pa čak i minuta), iako se sjeća događaja koji su se zbili prije mnogo godina.'' Izvor: http://www.zdravstveni.com/demencija.php  (op. prev.)

[19] Ebrahim Kazim je rođen u Bombaju, Indija, gdje su se njegovi roditelji naselili poslije preseljenja iz Dubaija. Bio je jedno od 18 djece i odrastao je u tipičnoj muslimanskoj kući. Osnovno obrazovanje je stekao u Perzijskoj školi, a srednje u St. Xavier College u Bombaju. Godine 1948. dobija stepen M.B.B.S. na Grant Medical College, a iste godine oženio je svoju kolegicu, dr. Joan Homaida Muhamed, iz Trinidad i Tobaga. Godine 1949. došao je u Trinidad gdje se, preko Ministarstva za zdravlje, zaposlio u Općoj bolnici San Fernando. Godine 1952. prelazi u Veliku Britaniju radi nastavka studija i dobija stepen DTM I H. u Školi tropske medicine u Liverpoolu. Godine 1962. postao je član Royal College of Physicians u Edinburghu (MRCP). Nakon toga, vratio se u Trinidad i imenovan je na mjesto direktora specijalističke medicine u Općoj bolnici, Port-of-Spain. Dr. Kazim je autor dvije knjige o islamu. Godine 1956. objavljena je CONTEMPLATING SURATUL FATEHAH za besplatnu distribuciju. Njegova druga knjiga, ESSAYS ON ISLAMIC TOPICS, prvobitno objavljena 1. Ramazana 1413. (23. februara 1993.) naknadno je izmijenjena, a drugo izdanje pojavilo se 27. Ramazan 1420., u noći Lejletu-l-kadr (3. januara 2000.) Prevedena je na albanski i urdu. Nakon toga, dr. Kazim prikupljao je dodatne znanstvenih informacije da bi ih ubacio u članke objavljene u dvije već spomenute knjige, a sada je objavio trenutno aktuelnu knjigu SCIENTIFIC COMMENTARY OF SURATUL FAATEHAH, nadajući se da će napisi predstavljeni u ovoj knjizi naići na interes čitatelja. Izvor: http://www.pharosmedia.com/india-books-bookstore/scientific-quran-surah-faatehah-islam-islamic-books.htm  (op. prev.)

Ramazanske dove

Dova koja se uči kada se ugleda mlađak

Darimi u svom Musnedu i Tirmizi u svom Sunenu bilježe predanje Talhe bin Ubejdullaha, r.a., koji prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi ugledao mlađak, govorio:

اللَّهمَّ أَهلَّهُ علينَا بالأمنِ والإيمانِ والسَّلامةِ والإسلامِ ربِّي وربُّكَ اللَّهُ

‘Allahumme ehillehii alejna bil-j umni vel-imani ves­selameti vel-islami Rabbi ve rabbukallah”

“Allahu moj, učini nam ga dobrodošlim u znaku sigurnosti i vjere, mira i ispovijedanja vjere islama. Moj i tvoj Gospodar (mjeseče) jeste Allah, dž.š. “

( Tirmizi veli: “Ovaj je hadis hasen, dobar.”)

Iftarska dova

Ebu Davud i Nesai u svojim Sunenima bilježe predanje Ibn Omera, r.a., koji prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prilikom iftara učio sljedeću dovu

ذهب الظمأ وابتلت العروق وثبت الأجر إن شاء الله

“Zehebez-zame vebtelletil-uriiku ve sebetel-edžru inšaAllah“

“Nestala je žeđ, natopile su se žile i nagrada je osigurana, ako Allah, dž.š., htjedne. “

Dova onoga ko se iftari kao gost kod nekoga 

Ehu Davud u svom Sunenu bilježi predanje s pouzdanim lancem prenosilaca od Enesa, r.a., koji prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio Sa’ da bin Ubadu, r.a., i on ga počasti hljebom i uljem. Nakon što je jeo, Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče:

أفطر عندكم الصائمون ، وأكل طعامكم الأبرار ، وصلت عليكم الملائكة

“Eftare indekumus-saimune ve ekele ta’amekumul­ebraru ve sallet alejkumul-melaikeh”

Postači kod vas iftarili, dobri obrokovali i meleki na vas salavate donosili.

Dova kada vas neko uznemirava, grdi, psuje….

Pričao nam je Ibrahim b. Musa, njega obavijestio Hišam b. Jusuf prenoseći od Ibnu-Džurejdža, koga je obavijestio Ata prenoseći od Ebu-Saliha Zejjata, kako je on čuo Ebu-Hurejru, r.a., kako govori: Allahov Poslanik, s.a.v.s-, rekao je:Allah kaže: „Svaki posao pripada čovjeku osim posta. Post je Moj i ja za njega posebno nagrađujem. Post je štitnik. Kada neko od vas bude postio, neka ostavi spolno općenje i neka ne galami, a ako ga neko bude psovao ili se htio s njim tući, neka kaže:

إني صائمٌ ، إني صائمٌ

Inne sa’im, inne sa’im

“Ja postim, ja postim!”

Dova onoga ko smatra da je nastupila noć Lejletul-kadr 

Tirrnizi, Nesai i Ibn Madža u svojim zbirkama bilježe predanje s vjerodostojnim lancima prenosilaca od Aiše, r.a., koja je rekla: „ Allahov Poslaniče, ako bih saznala kada je noć Lejletul-kadr šta da učim u toj noći?” Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče joj: “Reci:

اللَّهمَّ إنَّك عفُوٌّ تُحبُّ العفوَ فاعْفُ عنِّي

‘Allahumme inneke afuvvun tuhibbul-afve fafu anni’

‘Allahu moj, Ti opraštaš, voliš opraštanje pa Te molim da i meni oprostiš.”

Tirmizi veli: “Ovaj je hadis hasenun-sahih.”

Naši učenjaci kažu: “Lijepo je što više upućivati ovu dovu, učiti Kur’an kao i ostale zikrove i dove koji su vjerom propisani.” Šafi kaže: “U danu uoči noći Lejletul-kadra treba se truditi u ibadetu kao i u noći Lejletul-kadra.” On dalje veli: “Lijepo je da u toj noći što više upućivati dove za opću dobrobit muslimana, jer je to ono po čemu postupaju dobri i učeni Allahovi,dž.š., robovi.”

Sehl b. Sa’d, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

“U Džennetu imaju vrata koja se zovu Rejjan. Na njih, izuzev postača, niko drugi neće ući?!

Oni će ustati i niko drugi na njih, osim njih, neće ući!

Kada oni na njih uđu, vrata će se zatvoriti i na njih niko više neće ući!

Da Allah podari i vama i nama i primi nam post i ibadete, amin!

Ramazan mubarek!

IslamBosna.ba

“MORAM PRIZNATI, OŽENJEN SAM I IMAM LJUBAVNICU”

Naredna priča može biti šokirajuća, ali njegove riječi su jako mudre… Jarrid Wilson je pisac i muž. On također ima blog gdje zapisuje veoma pametne stvari… A svoj blog je također iskoristio za ovo čudno priznanje koje je nedavno pokrenulo lavinu komentara…. brzo ćete shvatiti i zbog čega.
„Moram priznati. Oženjen sam i imam ljubavnicu.

Da, ja se viđam sa jednom ženom. Ona je stvarno nevjerovatna djevojka. Ona je lijepa, inteligentna, razigrana i jaka… volim da izlazim s njom u večernjim satima, izlazimo u restorane, kino, i kada je vidim, kažem joj koliko je lijepa. Na nju ne mogu biti ljut duže od pet minuta, a njen osmjeh ima moć da mi uljepša dan kada je vidim.
Nekada me bez najave posjeti na radnom mjestu. Ponekad mi donese ukusan ručak ili me iznenadi sa dobrim kolačem koji je ona sama napravila. Ne mogu da vjerujem koliko sam sretan što izlazim sa ovom ženom iako sam oženjen. I vama preporučujem da probate ovo, vidjet ćete koliko će vam obogatiti život!
Oh! Da li sam spomenuo da je ova ljubavnica, ova žena sa kojom se viđam moja supruga! Šta ste očekivali?….
Ono što pod ovim mislim jeste da to što ste u braku ne znači da vaš ljubavni život mora prestati.
Želim da i dalje budem ljubavnik svoje supruge i da izlazim sa njom kao i prvog dana čak iako sam je oženio. Ne želim da prestanem da joj se udvaram, ne želim da prestanem da je šarmiram samo zato što je rekla ‘da’. Ipak vrlo često vidim da veze zapadaju u rutinu jer su ljudi prestali da sebe smatraju ljubavnicima.
Kada zaprosite nekoga ili čak u prvim danima kada se upoznajete i odlučite da se oženite posmatrate tu osobu na poseban i jedinstven način. Zbog čega bi sada željeli da to prestane? To ne bi trebalo. Uzbuđenje koje ste osjetili tokom prvog sastanka ne bi trebalo da isčezne tokom nadolazećih godina. Probudite se svaki dan i podsjetite svoju suprugu da je lijepa i divna kao i u prvim danima vaše veze. Vidjet ćete da će se postavljanjem stvari na ovakav način vaš odnos potpuno promijeniti.
U svakom odnosu, komunikacija i stalno traganje za načinom da zadovoljite druge je ključ. Šta je ljubav ako nije to?

Napisao: Jarrid Wilson
 IslamBosna.ba

Savjet o razilaženju povodom nastupa ramazāna

PITANJE: Javljam se iz Australije. Zamolio bih vas da uputite savjet muslimanima koji borave na Zapadu kada je u pitanju potvrda nastupa mjeseca ramazāna, jer svake godine se dešava veliko razilaženje i mnoštvo podjela.

ODGOVOR: Razilaženjā po tom pitanju, u stvarnosti, biće i dalje. Ono što mogu savjetovati braću koja borave na Zapadu, a ujedno i na drugim mjestima, je da pristupaju takvim pitanjima, oko kojih ima razilaženja, sa milošću, jer je Allāh u Kur'ānu spomenuo milost prije znanja: "... kome smo milost Našu darovali i onome što samo Mi znamo naučili." (El-Kehf, 65)

Imāmi u prvim generacijama uvjek su govorili kada navode mišljenja oko kojih postoji razilaženje: "Naš govor je istina, ali moguće je da pogriješimo; a govor drugih je pogrešan, ali moguće je da su upravu."

Pojedini ljudi, kada navode pitanja idžtihāda, kategorični su da je njihovo mišljenje obaveza slijediti, i pokušavaju potisnuti mišljenja svih drugih ljudi, iako ne posjeduje jasan tekst iz Kur'āna niti iz Sunneta. Ono što posjeduje je njegovo shvaćanje dotičnog kur'ānsko-hadiskog teksta, ali isto tako i drugi imaju svoja shvaćanja istih tih tekstova.

Prema tome, ovo pitanje je pitanje idžtihāda. Ono što savjetujem ovu braću, a i sve druge, da se udalje od pitanja oko kojih ima razilaženja, ili od stvari koje potpaljuju sporove i rasprave.

Nema smetnje da se ja i ti raziđemo. To je dozvoljeno. Nemoguće je ummet ujedini na jednom mišljenju. Stvarnost je takva da je nemoguće ujediniti ummet oko ovakvih pitanja, ali je moguće da poštujemo jedni druge oko pitanja u kojima ima idžtihāda. Pogotovo kada su u pitanju braća koja se pozivaju na ehlis-Sunnet vel-Džemā'at, prilikom razilaženja oko određenih pitanja, obaveza je da budu jedni prema drugima milostivi, da brane jedni druge, da pomažu jedni druge, jer Allāh, dželle ve 'alā, kaže: "Svi se čvrsto Allāhova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte!" (Alu Imrān, 103)

Ako postoji u datoj zemlji na Zapadu spor među braćom koja tamo žive, pa neki među njima govore da treba napraviti komisiju koja će pratiti mlađak, to je dobro i nema smetnje u tome. Druga skupina govori da nema potrebe za ikakvim komisijama, nego ćemo pratiti najbližu zemlju koja se oslanja na viđenje mlađaka, i to nije sporno. Treća skupina govori da treba pratiti viđenje mlađaka u Mekki, kao što je to bio stav Imama Ahmeda, rhm, i mnogih drugih učenjaka, za mjesta u kojima je teško vidjeti mlađak, sve to su mišljenja i stavovi priznatih učenjaka.

Fino je da se braća ujedine na jednom stavu. Međutim, ako nisu u stanju da izađu u javnost sa jednim stavom, smatram da trebaju jedni drugima tražiti opravdanja. Nema potrebe da jedni druge vrijeđaju i psuju, ili da jedni prema drugima iskazuju neprijateljstvo, ili da jedni druge etiketiraju i sl. Sve to je pogrešno i nema nikakve veze sa Šerijatom. To pitanje je pitanje idžtihāda, i nije dozvoljeno da jedni druge izbjegavaju, niti ignorišu, niti proglašavaju novotarima u pitanjima oko kojih nema jasan dokaz za kojeg je obaveza se prihvatiti.

Savjetujem braću da pokušaju ujediniti saff, koliko god je moguće, pogotovo u ovom stanju kroz koje prolazi ummet. Pa, ako nisu u mogućnosti ujediniti se na jednom stavu, pa u najmanju ruku neka traže opravdanja jedni drugima, i neka budi jedni prema drugima milostivi, jer to im je obaveza.

Šejh muhaddis Sulejmān b. Nāsir b. Abdullāh el-Ulvān, hafizehullah

(Komentar Knjige o postu iz Tirmizijine zbirke hadisa, 2. predavanje)

Prijevod: Amir I. Smajić

Medina, 26. ša'bān, 1436 god.

Izvor 

Kako je Hasan oženio Hanu u svoj vakat .

“Šta se ovo dešava bošnjačkoj mladosti; ili je napasti il’ nâka bolest, gluho i daleko bilo!”, pita se, sav u čudu, neki dan dedo Salko Facebuković, iz Donjeg Šehera. Ko da su đuturumi a ne “taki i taki” mladići i djevojke. Ne žene se i ne udaju. Po vazdan vise i dangube na ‘nome “Bezobraz bezbelimu” pa jope’ ništa! Kakav rahatluk, sjediš u halvatu na sećiji il’ minderu i ašikuješ sa butum dunjalukom; ne moraš ni opanak poderati, ni avliju preskočiti, ni od poganog šarova pobjeći – ništa! Aman, ja Rabbim, kako je to nekad bilo! Upikiraš curu preko brata jal’ rodbine i pod pendžer! Ja svoju šećer Hanu samo jednom viđo’ kad je nosila kantu vode sa bunara “Dizdarevca” na glavi. Namah sam znao da će biti moja. Jedva sam dočekao da “sredim konak” i da se “rodi mjesec” pa da joj odem pod pendžer! Hej, nisam ja bio Bog znade kakva prilika, bilo je i finijih i imućnijih, al’ sa Salkom niko nije mog’o skočiti a ni potegnuti “kuke” (potezanje prsta). Znale su to cure – pričalo se na sijelima. 
Nazorio sam da me niko ne vidi kad sam preskočio Džaferovu avliju i, priljubivši se uz kučni direk, bacio sam dva kamenčića na pendžer. Ne prođe dekika, odškrinu se okno za dva-tri prsta. Zacakliše Hanine oči na mjesečini.
- Hano, znadeš li, ko je?
- Znadem, Salko Karpuzov! (Tako su me zvali po rahmetli babi, jer je prodavao karpuz)
- Ja doš’o! Begeniso sam te danas, kad si nosila vodu! Jesil’ na udaju?
Ona se osmjehnu. 
- Sviđam li se ja tebi?
- Mati kaže da nisi baš imućan al’ da si fin i obrazli. Sviđaš mi se, Salko, i bi’ se udala!
- Peke! Et’ me sutra po tebe, ako Bog da! “Pripremi” mater i oca!
Izrodilo se od nas dvoje do danas četerdesetoro, mašallah!
Eh, moj ti, đe je bilo malo biberli, cura bi skočila kroz pendžer da nikog i ne pita, a ovo danas…, šta je to! Godinama se gledaju, odrastaju zajedno, idu u školu zajedno…i što više jedno o drugom znaju – to se manje odlučuju za brak! Šejtan ih, lanet ga bilo, straši s glađu i neimaštinom i šta još ne! Belajli vakat, et’!
 
Fuad Abdulah Seferagić